Otpremnina je jedno od pitanja kod kojeg se često miješaju tri stvari: pravo radnika na otpremninu, zakonski minimum i neoporezivi iznos. To nisu iste stvari.
Ukratko
Prvo se provjerava ima li radnik pravo na otpremninu. Zatim se računa zakonski minimum i provjerava postoji li povoljnije pravo iz ugovora, pravilnika ili kolektivnog ugovora. Tek nakon toga provjerava se porezni tretman i neoporezivi iznos.
Kada radnik ima pravo na otpremninu?
Pravo na otpremninu najprije se utvrđuje prema osnovi prestanka ugovora o radu. Važno je provjeriti otkaz, trajanje neprekidnog rada kod poslodavca, ugovor o radu, pravilnik o radu i eventualni kolektivni ugovor.
Kako se računa zakonski minimum?
Formula
Zakonski minimum = 1/3 × prosječna mjesečna bruto plaća u zadnja tri mjeseca × broj navršenih godina rada kod poslodavca.
Otpremnina prema Zakonu o radu iznosi najviše šest prosječnih mjesečnih plaća radnika, osim ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim izvorom prava određeno povoljnije pravo.
Pazi
Neoporezivi limit ne određuje pravo radnika. On govori samo do kojeg se iznosa određena otpremnina može isplatiti bez oporezivanja, ako su ispunjeni propisani uvjeti.
Koji se iznos može isplatiti neoporezivo?
| R.br. | Primitak prema Pravilniku | Neoporezivi iznos | Napomena |
|---|---|---|---|
| 14 | Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu | do 1.500,00 EUR ukupno | Provjeriti dokumentaciju o umirovljenju. |
| 15 | Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos – za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca | do 960,00 EUR po navršenoj godini | Neoporezivi limit ne znači automatsko pravo. |
| 16 | Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca | do 1.200,00 EUR po navršenoj godini | Potrebna odgovarajuća dokumentacija. |
Sporazumni prestanak
Pazi
Kod sporazumnog prestanka ne treba automatski zaključiti da postoji neoporeziva otpremnina. Pravo na isplatu i porezni tretman ovise o dokumentaciji i stvarnoj osnovi isplate.
Primjer iz prakse
Radniku prestaje ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog otkaza. Kod poslodavca ima četiri navršene godine rada. Bruto plaće u zadnja tri mjeseca iznosile su 1.500,00 EUR, 1.600,00 EUR i 1.700,00 EUR.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Prosječna mjesečna bruto plaća | 1.600,00 EUR |
| Navršene godine rada | 4 |
| Zakonski minimum | 2.133,33 EUR |
| Neoporezivi limit | 3.840,00 EUR |
| Oporezivi dio u primjeru | 0,00 EUR |
Izračun: 1/3 × 1.600,00 EUR × 4 = 2.133,33 EUR. Budući da je neoporezivi limit veći od zakonskog minimuma, cijeli iznos u primjeru može se isplatiti neoporezivo.
Što ako se isplaćuje iznos iznad neoporezivog limita?
Iznos iznad neoporezivog limita u pravilu se smatra oporezivim primitkom od nesamostalnog rada. Prije isplate treba provjeriti dokumentaciju, osnovu prestanka i eventualna posebna pravila.
Praktični obrasci za preuzimanje
Praktično
Uz ovaj članak možete preuzeti Word obrazac Odluka o isplati otpremnine. Kontrolna lista prije isplate otpremnine nije zasebna datoteka, nego je dio Odluke.
Najčešće pogreške
- Računa se neoporezivi limit prije prava na otpremninu.
- U prosjek se uzmu pogrešni mjeseci ili neto umjesto bruto plaće.
- Zaboravi se provjeriti kolektivni ugovor, pravilnik ili ugovor o radu.
- Sporazumni prestanak se automatski tretira kao neoporeziva otpremnina.
- Ne razlikuje se obična otpremnina od otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Najčešća pitanja
Je li otpremnina uvijek neoporeziva?
Ne. Neoporeziv je samo dio koji ispunjava uvjete i do propisanog iznosa.
Može li poslodavac isplatiti više od zakonskog minimuma?
Može, ako je tako ugovoreno ili odlučeno, ali tada treba provjeriti porezni tretman.
Računa li se otpremnina iz bruto ili neto plaće?
Za primjer i alat koristi se bruto plaća, jer se polazi od plaće ostvarene prije prestanka ugovora.
Osvrt iz prakse
U praksi se kod otpremnine najčešće griješi zato što se u isti izračun stave tri različite stvari: pravo radnika na otpremninu, zakonski minimum i neoporezivi iznos. Prvo treba provjeriti ima li radnik pravo na otpremninu i po kojoj osnovi prestaje ugovor o radu.
Mirela Glavota, mag. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Zaključak
Kod otpremnine redoslijed je važan. Prvo treba utvrditi osnovu prestanka ugovora i pravo radnika. Zatim se računa zakonski minimum. Tek na kraju se provjerava neoporezivi iznos i eventualni oporezivi dio.
Povezani članci
Izvori propisa
- Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), članak 126.
- Pravilnik o porezu na dohodak, članak 7. stavak 2., redni brojevi 14., 15. i 16.
- Zakon o porezu na dohodak, odredbe o dohotku od nesamostalnog rada.
Pravna ograda
BrutoNeto.hr, E-pošta: savjetnik@bruto-neto.hr, Telefon: 0800 369 369, kolovoz 2026.




