Svake godine, najkasnije do 30. lipnja, poslodavac mora donijeti raspored korištenja godišnjih odmora za svoje radnike. To je zakonska obveza s jasnim rokom, pravilima obavještavanja radnika i prekršajnim posljedicama ako se zanemari.
U ovom vodiču objašnjavamo što poslodavac točno mora napraviti kod donošenja plana godišnjih odmora, koje rokove mora poštovati i koje pogreške u praksi najčešće izazivaju probleme. Na kraju ukratko objašnjavamo i što sve to znači za radnika.
UKRATKO
Poslodavac je dužan donijeti raspored korištenja godišnjih odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Svakog pojedinog radnika mora o terminu i trajanju njegova godišnjeg odmora obavijestiti najmanje 15 dana unaprijed. Raspored donosi poslodavac, ali mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
Što je raspored korištenja godišnjih odmora?
Većina poslodavaca misli da je „riješila godišnje” kad jednom složi plan. Tu nastaje najčešća pogreška: zakon traži dva odvojena koraka, a ne jedan.
Raspored je jedan dokument za cijelu tvrtku, pregled tko kada ide na godišnji. Mora biti gotov do 30. lipnja.
Obavijest radniku je pojedinačna najava s točnim trajanjem i razdobljem korištenja njegova godišnjeg odmora. Mora biti dana najmanje 15 dana prije početka korištenja. Zakon traži da radnika obavijestite, ali ne propisuje naziv dokumenta, pa to može biti odluka, obavijest, e-pošta ili drugi dokaziv način.
Zašto je razlika bitna? Poslodavac može imati uredan raspored, a ipak prekršiti zakon ako pojedinom radniku ne pošalje obavijest na vrijeme. Raspored je plan, a obavijest je ono što radnika službeno šalje na odmor.
Tko donosi raspored i do kada?
Raspored korištenja godišnjih odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu. Konačnu odluku donosi poslodavac, a ne radnik.
Zakonski rok je jasan: raspored mora biti donesen najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. To znači da raspored za 2026. godinu mora biti gotov do 30. lipnja 2026.
PAZI
Ako poslodavac do 30. lipnja ne donese raspored, radnik time ne gubi pravo na godišnji odmor. Obvezu je prekršio poslodavac. Propust da se utvrdi raspored ili da se radnika obavijesti o trajanju i razdoblju korištenja godišnjeg odmora prekršaj je za koji su Zakonom o radu propisane novčane kazne, a radnik se može obratiti i Inspekciji rada.
Što poslodavac mora uzeti u obzir
Poslodavac raspored ne smije donositi samovoljno. Pri utvrđivanju rasporeda mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.
To u praksi znači sljedeće: radnik smije izraziti želju kada bi koristio godišnji odmor, ali poslodavac tu želju ne mora prihvatiti ako je ne može uskladiti s potrebama posla. Mora je, međutim, razmotriti. Ignoriranje radnikovih mogućnosti za odmor nije u skladu sa zakonom.
Jednom donesen raspored nije zauvijek zaključan. Može se mijenjati i dopunjavati tijekom godine, što se u praksi i događa. Bitno je samo da svaka izmjena bude objavljena tako da su svi radnici s njom upoznati.
Posebna napomena: ako radnik radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, a poslodavci se ne dogovore o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.
Obavijest radniku: rok od 15 dana
Uz kolektivni raspored, poslodavac ima i drugu, pojedinačnu obvezu. Svakog radnika mora najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o njegovu trajanju i razdoblju korištenja.
Ta se obavijest odnosi na pojedinog radnika i sadrži konkretne datume njegova odmora. Ona je nešto drugo od rasporeda: raspored je opći plan, a obavijest je konkretna najava upućena radniku.
Pravo radnika na jedan dan po vlastitom izboru
Postoji i jedno pravo koje pripada radniku, a ne poslodavcu. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana ranije, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.
Koliko dana godišnjeg odmora pripada radniku?
Zakonski minimum je najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora za svaku kalendarsku godinu. Za maloljetnike i radnike na poslovima na kojima se ne mogu u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, minimum je pet tjedana. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu poslodavac može odrediti i više dana.
Broj dana ovisi o radnikovu tjednom rasporedu rada. Četiri tjedna za radnika koji radi pet dana u tjednu znači 20 radnih dana godišnjeg odmora, a za radnika koji radi šest dana u tjednu znači 24 radna dana.
U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje bolovanja koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta.
Korištenje u dijelovima i prijenos u sljedeću godinu
Ako radnik godišnji odmor koristi u dijelovima, mora tijekom godine iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.
Dio godišnjeg odmora koji prelazi tih obveznih dva tjedna radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Za godišnji koji radnik nije mogao iskoristiti zbog bolesti, korištenja rodiljnog, roditeljskog odnosno posvojiteljskog dopusta ili dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, vrijede posebna pravila: može ga iskoristiti po povratku na rad, najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine, a iznimno i do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Najčešće pogreške poslodavaca
- Raspored se ne utvrdi do 30. lipnja ili se ne evidentira na dokaziv način.
- Radnik se ne obavijesti najmanje 15 dana prije početka odmora.
- Izmjene rasporeda se ne objave tako da su svi radnici s njima upoznati.
- Radniku se nudi isplata novca umjesto korištenja godišnjeg odmora, a takav je sporazum ništetan (osim kod prestanka radnog odnosa).
- Zaboravi se omogućiti korištenje prošlogodišnjeg prenesenog odmora do 30. lipnja tekuće godine.
SAVJET
Raspored donesite u pisanom obliku i dostavite ga radnicima na dokaziv način (npr. objavom na oglasnoj ploči uz naznaku dana objave ili putem internog sustava). Uskladite ga s pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom te vodite urednu evidenciju korištenih i preostalih dana, što vas štiti i u slučaju inspekcijskog nadzora.
PRIMJER IZ PRAKSE
Radnik se zaposlio 1. travnja 2026. i radi pet dana u tjednu. Za cijelu godinu pripadalo bi mu 20 radnih dana godišnjeg odmora (4 tjedna). Budući da u 2026. ne radi cijelu godinu, za tu godinu ostvaruje razmjerni dio, jednu dvanaestinu godišnjeg za svaki mjesec rada.
| Stavka | Vrijednost |
|---|---|
| Tjedni raspored rada | 5 dana |
| Pravo na godišnji odmor | 4 tjedna |
| Puni godišnji odmor (5 × 4) | 20 radnih dana |
| Mjeseci rada u 2026. (travanj do prosinac) | 9 |
| Razmjerni dio (20 ÷ 12 × 9) | 15 radnih dana |
Za 2026. godinu ovaj radnik ostvaruje 15 radnih dana godišnjeg odmora. Pravo na puni godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a od prve godine u kojoj radi cijelu kalendarsku godinu pripada mu pun broj dana (20).
Što ovo znači za radnika
Za radnika je najvažnije znati tri stvari. Termin godišnjeg određuje poslodavac, ali mora uzeti u obzir mogućnosti radnika za odmor. Radnik mora biti obaviješten najmanje 15 dana prije početka odmora. I konačno, jedan dan godišnjeg radnik može iskoristiti sam, kada želi, uz najavu tri dana ranije.
Pravo na godišnji odmor radnik se ne može odreći, niti ga zamijeniti isplatom novca dok traje radni odnos, jer je svaki takav sporazum ništetan. Novčana naknada za neiskorišteni godišnji moguća je jedino kad radni odnos prestaje.
Osvrt iz prakse
U praksi najviše problema ne stvara sam rok od 30. lipnja, nego ono što dolazi poslije: obavijest pojedinom radniku 15 dana unaprijed i uredna evidencija. Poslodavci često misle da su „riješili godišnje” kad objave raspored, a onda zaborave pravovremenu obavijest ili izgube pregled nad prenesenim danima iz prošle godine. Moj je savjet svakom poslodavcu: tretirajte raspored godišnjih kao živi dokument, držite evidenciju ažurnom kroz cijelu godinu i ne čekajte zadnji tjedan lipnja. Time štitite i sebe i svoje ljude.
Najčešća pitanja
Mora li poslodavac uvažiti želje radnika za termin godišnjeg?
Ne mora ih prihvatiti, ali ih mora uzeti u obzir, zajedno s potrebama organizacije rada. Konačnu odluku o terminu donosi poslodavac.
Što ako poslodavac ne donese raspored do 30. lipnja?
Radnik ne gubi pravo na godišnji odmor. Poslodavac je prekršio zakonsku obvezu, što može predstavljati prekršaj, a radnik se može obratiti Inspekciji rada.
Može li radnik dobiti novac umjesto godišnjeg odmora?
Ne. Dok traje radni odnos, sporazum o odricanju od godišnjeg ili o isplati naknade umjesto korištenja je ništetan. Naknada je moguća samo kod prestanka radnog odnosa.
Koliko unaprijed radnik mora znati kada ide na godišnji?
Najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, putem pojedinačne obavijesti o trajanju i razdoblju odmora.
Može li radnik sam odrediti neki dan godišnjeg?
Da, jedan dan godišnjeg odmora radnik može iskoristiti kada želi, uz obvezu da poslodavca obavijesti najmanje tri dana ranije.
Prenosi li se neiskorišteni godišnji u sljedeću godinu?
Dio koji prelazi obveznih dva tjedna neprekidnog korištenja može se prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine. Za radnike koji godišnji nisu mogli koristiti zbog bolesti, rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju vrijede posebna pravila.
Zaključak
Raspored korištenja godišnjih odmora poslodavac mora utvrditi do 30. lipnja, uz uvažavanje potreba posla i mogućnosti radnika za odmor, te ga evidentirati na dokaziv način. Uz to ide i obveza da svakog radnika o njegovu odmoru obavijesti najmanje 15 dana unaprijed. Tko ova dva koraka odradi na vrijeme i uredno, izbjegava i prekršajne rizike i nesporazume s radnicima.
