III. mirovinski stup: neoporeziva uplata poslodavca u 2026.

Što je III. mirovinski stup?

III. mirovinski stup je dobrovoljna mirovinska štednja. Za razliku od obveznog I. i II. stupa, radnik sam odlučuje hoće li štedjeti, koliko će uplaćivati i u koji dobrovoljni mirovinski fond.

U III. stup mogu se uključiti građani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, neovisno o dobi, zdravstvenom stanju i tome jesu li zaposleni. Član fonda sam bira iznos i dinamiku uplata, a visina buduće isplate ovisi o ukupno uplaćenim sredstvima i prinosima fonda.

Poslodavac može dodatno pomoći radniku tako da na svoj teret uplaćuje premiju u III. stup. Upravo za takve uplate propisana je porezna pogodnost.

Koliko poslodavac može neoporezivo uplatiti?

Neoporezivi iznos za premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist radnika je sljedeći:

To znači da poslodavac može, primjerice, svaki mjesec uplatiti 67,00 EUR ili jednom godišnje 804,00 EUR. Oba načina mogu biti neoporeziva ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Gleda se godišnji limit po radniku. Kod mjesečne uplate praktično je pratiti 67,00 EUR mjesečno. Kod jednokratne uplate treba paziti da ukupna godišnja uplata ne prijeđe 804,00 EUR.

Koji uvjeti moraju biti ispunjeni?

Da bi uplata bila neoporeziva, moraju biti ispunjena tri uvjeta:

Zakon o porezu na dohodak (čl. 9. st. 1. t. 18.) propisuje da se porez na dohodak ne plaća na premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje na svoj teret u korist radnika, a Pravilnik o porezu na dohodak to dodatno razrađuje.

Je li to plaća?

Do propisanog neoporezivog iznosa nije.

Ako poslodavac na svoj teret uplati radniku III. mirovinski stup do 804,00 EUR godišnje, ta se uplata ne smatra plaćom radnika i ne ulazi u obračun poreza i doprinosa.

Zato je ova pogodnost zanimljiva i radnicima i poslodavcima. Radnik dobiva dodatnu mirovinsku štednju, a poslodavac ga može nagraditi bez istog poreznog opterećenja koje bi imao kod povećanja plaće.

Što ako poslodavac uplati više od 804,00 EUR godišnje?

Ako poslodavac uplati više od neoporezivog limita, oporezuje se samo razlika iznad limita.

Primjerice, ako poslodavac u 2026. radniku uplati 1.000,00 EUR u III. stup:

Oporezivi dio smatra se primitkom od nesamostalnog rada. U praksi ga treba obračunati kao primitak radnika, uz porez i doprinose prema pravilima za plaću.

Što je s državnim poticajem za III. stup?

Kod III. mirovinskog stupa postoji još jedna pogodnost: državna poticajna sredstva. Ona se odnose na vlastite uplate člana fonda, dakle na uplate koje radnik sam uplaćuje u svoj III. stup.

Država dodaje 15% na uplaćeni iznos, na osnovicu do najviše 663,61 EUR godišnje. To znači da najviši državni poticaj može iznositi 99,54 EUR godišnje.

Prikazuje li se neoporeziva uplata u Obrascu JOPPD?

Neoporezive uplate u III. mirovinski stup ne iskazuju se u Obrascu JOPPD.

Ako postoji oporezivi dio (poslodavac je uplatio više od 67,00 EUR mjesečno ili 804,00 EUR godišnje), taj se oporezivi dio iskazuje u Obrascu JOPPD kao primitak radnika.

Može li se radniku smanjiti bruto plaća i umjesto toga uplaćivati III. stup?

Ovdje treba biti oprezan.

Uplata u III. stup nije isto što i obračun plaće. Ako se dogovara smanjenje bruto plaće uz istodobnu uplatu u III. stup, potrebno je izmijeniti ugovor o radu ili sklopiti aneks, uz suglasnost radnika. Radnik mora razumjeti da bi mu se u tom slučaju smanjila neto plaća.

Poslodavac ne smije jednostrano promijeniti ugovorenu plaću i dio plaće preusmjeriti u III. stup. Ako je nešto ugovoreno kao plaća za rad, porezno obilježje tog primitka ne mijenja se naknadnom jednostranom odlukom.

Može li se uplata obustavljati od radnikove neto plaće?

Može, ali samo uz pisano odobrenje radnika.

Ako radnik želi da mu poslodavac od neto plaće obustavlja određeni iznos i uplaćuje ga u III. stup, to je druga situacija. Tada nije riječ o neoporezivoj uplati poslodavca na svoj teret, nego o uplati iz radnikove neto plaće.

Kod takvih obustava obavezna je pisana suglasnost radnika. Poslodavac tehnički prosljeđuje radnikovu neto plaću u fond, ali to nije ista porezna pogodnost kao uplata poslodavca na svoj teret.

Može li poslodavac neoporezivo uplatiti III. stup osobi koja nije zaposlena?

Prema ovom pravilu ne.

Porezna pogodnost odnosi se na uplate koje poslodavac obavlja u korist svojeg radnika. Ako bi društvo uplaćivalo III. stup osobi koja nije zaposlenik (primjerice članu uprave koji nije u radnom odnosu), takav primitak treba posebno porezno analizirati. U pravilu se ne može tretirati kao neoporeziva uplata poslodavca za radnika.

Primjer: poslodavac uplaćuje 67,00 EUR mjesečno

Primjer: poslodavac uplaćuje 100,00 EUR mjesečno

Najčešće pogreške kod uplata u III. stup

1. Poslodavac uplati više od limita, ali ništa ne obračuna. Ako godišnja uplata prijeđe 804,00 EUR, višak nije neoporeziv i obračunava se kao oporezivi primitak.
2. Nema pisanog pristanka radnika. Uplata u korist radnika treba biti uz njegov pristanak, a posebno je važna pisana suglasnost ako se bilo koji dio obustavlja od plaće.
3. Miješa se uplata poslodavca i uplata iz neto plaće radnika. Ako poslodavac plaća na svoj teret, to je pogodnost poslodavca. Ako se iznos obustavlja od neto plaće, to je radnikova vlastita uplata koju poslodavac samo prosljeđuje.
4. Uplata se dogovara umjesto dijela plaće bez aneksa ugovora. Plaća je ugovoreno pravo radnika. Kod promjene bruto plaće treba provjeriti ugovor o radu, pravilnik o radu i kolektivni ugovor te pribaviti suglasnost radnika.
5. Pretpostavlja se da pravilo vrijedi i za osobe koje nisu radnici. Neoporeziva pogodnost odnosi se na radnike. Za članove uprave, članove sindikata ili druge osobe koje nisu zaposlenici treba posebno provjeriti porezni tretman.

Najčešća pitanja

Je li 804,00 EUR godišnje neoporezivo po radniku ili ukupno za sve radnike?

Limit se primjenjuje po radniku. Poslodavac može za svakog radnika posebno uplaćivati do neoporezivog iznosa, uz ispunjene uvjete.

Mora li se uplaćivati svaki mjesec po 67,00 EUR?

Ne mora. Poslodavac može uplaćivati mjesečno, kvartalno ili jednokratno, uz pažnju na godišnji limit od 804,00 EUR.

Može li poslodavac uplatiti 804,00 EUR odjednom?

Može. Jednokratna godišnja uplata može biti neoporeziva ako ukupni godišnji iznos ne prelazi 804,00 EUR po radniku.

Plaća li radnik porez na neoporezivu uplatu?

Ne, ako su ispunjeni propisani uvjeti i ako uplata ne prelazi limit.

Dobiva li radnik državni poticaj na uplatu poslodavca?

Ne. Državni poticaj odnosi se na vlastite uplate člana fonda, a ne na neoporezivu uplatu poslodavca na svoj teret.

Je li neoporeziva uplata u III. stup bolja od povećanja plaće?

Porezno gledano može biti povoljnija jer se do limita ne obračunavaju porez i doprinosi. No radnik taj novac ne dobiva odmah na račun kao neto plaću, nego kao dugoročnu mirovinsku štednju.

Treba li neoporezivu uplatu prikazati u Obrascu JOPPD?

Ne. Neoporeziva uplata ne iskazuje se u Obrascu JOPPD. Oporezivi dio, ako postoji, iskazuje se prema pravilima za oporezivi primitak.

Zaključak

Za 2026. godinu poslodavac može radniku neoporezivo uplatiti u III. mirovinski stup do 804,00 EUR godišnje, odnosno 67,00 EUR mjesečno, u korist radnika i uz njegov pristanak. Takva uplata ne smatra se plaćom i ne opterećuje se porezom i doprinosima. Iznad tog iznosa višak se oporezuje kao plaća.

Najvažnije je razlikovati tri situacije: uplatu poslodavca na svoj teret, uplatu iz radnikove neto plaće i uplatu iznad neoporezivog limita. Državni poticaj je dodatna pogodnost, ali se odnosi na vlastite uplate člana fonda, pa se objašnjava odvojeno od neoporezive uplate poslodavca.