Poslodavac plaća stan radniku: kada je smještaj neoporeziv?

Sve je više situacija u kojima poslodavac radniku osigurava stan. Razlog može biti dolazak radnika iz drugog grada, potreba za zadržavanjem ključnog zaposlenika ili želja poslodavca da radniku olakša jedan od najvećih životnih troškova: stanovanje.

Dobra je vijest da se trošak smještaja radnika može podmiriti neoporezivo. To znači da se na takav primitak, ako su ispunjeni propisani uvjeti, ne plaćaju porez na dohodak ni doprinosi.

Ipak, neoporezivost ne znači da se smještaj može platiti bez pravila. Potrebna je vjerodostojna dokumentacija, bezgotovinsko plaćanje i jasan dokaz da se trošak odnosi na konkretnog radnika.

UKRATKO

Poslodavac može radniku podmiriti trošak smještaja neoporezivo do visine stvarnih izdataka. Nema propisanog mjesečnog ni godišnjeg limita, ali trošak mora biti stvaran, dokumentiran i plaćen bezgotovinski.

Smještaj se može organizirati tako da radnik sam unajmi stan pa mu poslodavac refundira trošak, ili tako da poslodavac izravno unajmi stan i plaća najamninu najmodavcu.

Iako je smještaj neoporeziv za radnika, mora se prijaviti u JOPPD obrascu kao neoporezivi primitak, pod oznakom 67. Ako se stan unajmljuje od fizičke osobe, treba razlikovati neoporezivi primitak radnika od porezne obveze najmodavca po osnovi najma.

Zašto je neoporezivi smještaj važan?

Kod plaće svaki dodatni neto iznos prolazi kroz obračun doprinosa i poreza. Kod neoporezivog smještaja, ako su ispunjeni uvjeti, poslodavac plaća stvarni trošak smještaja, a radnik dobiva korist u punoj vrijednosti.

Primjerice, ako najamnina iznosi 800,00 EUR mjesečno, taj se iznos može priznati kao neoporezivi trošak smještaja radnika, pod uvjetom da je trošak stvaran, dokumentiran i plaćen na propisani način.

To ne znači da radnik prima 800,00 EUR kao plaću. Poslodavac mu osigurava smještaj ili mu podmiruje trošak smještaja, a taj se primitak, ako su uvjeti ispunjeni, ne oporezuje kao plaća.

Tko ima pravo na neoporezivi smještaj?

Neoporezivi smještaj može se odnositi na radnika koji je u radnom odnosu kod poslodavca. Ključno je da trošak nastaje za vrijeme radnog odnosa, da postoji vjerodostojna dokumentacija i da se trošak može povezati s konkretnim radnikom.

Plaćanje mora biti obavljeno bezgotovinski, a iznos mora odgovarati stvarnom trošku smještaja. Propis ne traži izričito da radnik mora biti iz drugog grada niti propisuje minimalnu udaljenost od mjesta prebivališta.

U praksi je ipak važno da je trošak stvaran, razuman i poslovno objašnjiv. Upravo se tu najčešće vidi razlika između urednog neoporezivog smještaja i situacije koja u nadzoru može otvoriti dodatna pitanja.

Dva načina kako poslodavac može osigurati smještaj

Radnik sam unajmi stan, a poslodavac mu refundira trošak

U ovom modelu radnik sam sklapa ugovor o najmu ili ima račun za smještaj. Poslodavcu dostavlja dokumentaciju, a poslodavac mu podmiruje trošak na temelju te dokumentacije.

Ovaj model je jednostavan jer je radnik izravno najmoprimac. Poslodavac mora čuvati dokumentaciju iz koje se vidi da je trošak stvarno nastao, na koga se odnosi, za koje razdoblje se smještaj koristi i koliki je stvarni iznos troška.

Poslodavac izravno unajmi stan za radnika

U ovom modelu poslodavac sklapa ugovor o najmu i izravno plaća najamninu najmodavcu. To je često praktičnije jer poslodavac ima bolju kontrolu nad dokumentacijom i plaćanjem.

U ugovoru bi trebalo jasno navesti za kojeg se radnika stan koristi. Najbolje je da ugovor sadrži naziv poslodavca kao najmoprimca, ime i prezime radnika koji koristi stan, OIB radnika, adresu stana, iznos najamnine, razdoblje korištenja i način plaćanja.

Tako se jasno povezuje trošak smještaja s konkretnim radnikom, što je posebno važno ako se kasnije dokazuje neoporezivi tretman.

Što ne bi trebalo automatski uključiti u neoporezivi smještaj?

Najčešća pogreška je da se u trošak smještaja pokušaju uključiti i stavke koje nisu čisti trošak stanovanja. Posebno treba paziti na posebno zaračunate režije, garažu, telefon, internet i druge dodatne usluge.

Ako su ti troškovi posebno iskazani, treba ih posebno analizirati jer ne moraju imati isti porezni tretman kao smještaj. Ako je ugovorena jedna jedinstvena najamnina za stan, a režije snosi najmodavac i nisu posebno zaračunate poslodavcu, situacija je jednostavnija.

Primjer iz prakse: poslodavac plaća najamninu 800,00 EUR

Poslodavac zapošljava radnicu koja zbog posla koristi stan u drugom gradu. Kako bi joj osigurao smještaj, poslodavac sklapa ugovor o najmu s fizičkom osobom koja je vlasnica stana.

Ugovoreni iznos najamnine je 800,00 EUR mjesečno. U ugovoru je navedeno da se stan koristi za konkretnu radnicu, s njezinim imenom i OIB-om. Najamnina se plaća bezgotovinski, na IBAN najmodavca.

Ako su ispunjeni propisani uvjeti, tih 800,00 EUR mjesečno može se za radnicu tretirati kao neoporezivi trošak smještaja.

PAZI: porez na najam je druga priča

Ovdje se često miješaju dvije različite stvari. Jedno je neoporezivi smještaj radnika. To je korist koju radnik ima od poslodavca i koja se, uz propisane uvjete, ne oporezuje kao plaća.

Drugo je porez na najam koji se odnosi na najmodavca, odnosno osobu koja iznajmljuje stan. Ako je najmodavac fizička osoba, ona po osnovi najamnine ostvaruje dohodak od imovine.

Kod klasičnog najma stana porez na dohodak od najamnine u pravilu se utvrđuje prema rješenju Porezne uprave. To znači da poslodavac, kao najmoprimac, kod klasične najamnine nekretnine u pravilu ne obračunava i ne obustavlja porez na najam kao porez po odbitku.

Porez na najam je obveza najmodavca. Kod nerezidenata ili posebnih ugovornih odnosa porezni tretman treba dodatno provjeriti prije isplate.

Primjer poreza na najam kod najamnine od 800,00 EUR

Ovaj porez je obveza najmodavca, a ne radnika. Ne treba ga miješati s neoporezivim smještajem koji poslodavac osigurava radniku.

Što ako je ugovor ovjeren kod javnog bilježnika?

Ako je ugovor o najmu ovjeren kod javnog bilježnika, javni bilježnik u pravilu dostavlja ugovor Poreznoj upravi u propisanom roku.

Ipak, u praksi je korisno provjeriti je li najam stvarno evidentiran, osobito ako je najmodavac nerezident ili ako postoji bilo kakva dvojba oko prijave najma.

To ne mijenja tretman neoporezivog smještaja radnika, ali pomaže da i najmodavčeva porezna obveza bude uredno evidentirana.

Što je s pologom?

Polog ili depozit nije trošak smještaja radnika ako je povratan. Za poslodavca to nije rashod u trenutku plaćanja, nego potraživanje prema najmodavcu.

Ako je ugovor dugoročan ili na neodređeno vrijeme i očekuje se trajanje dulje od 12 mjeseci, polog se u pravilu evidentira kao dugoročno potraživanje odnosno dani depozit.

Ako se polog kasnije vrati, zatvara se potraživanje. Ako se iskoristi za štetu ili nepodmirene obveze, tada se taj dio naknadno računovodstveno zatvara prema stvarnom događaju.

Kako se smještaj radnika prijavljuje u JOPPD-u?

Iako je trošak smještaja radnika neoporeziv, potrebno ga je prijaviti u JOPPD obrascu kao neoporezivi primitak.

Za troškove smještaja radnika koristi se oznaka 67 iz Priloga 4 Obrasca JOPPD. U iznos se upisuje stvarni trošak smještaja koji se odnosi na mjesec korištenja smještaja.

Ako poslodavac plaća najamninu izravno najmodavcu, i dalje se evidentira neoporezivi primitak radnika jer radnik koristi smještaj koji mu je omogućio poslodavac.

Najčešće pogreške u praksi

Najčešće pogreške nastaju kada nema ugovora ili računa, kada se plaćanje obavlja u gotovini ili kada se iz dokumentacije ne vidi za kojeg se radnika stan koristi.

Česta pogreška je i uključivanje posebno zaračunatih režija, garaže ili dodatnih usluga u neoporezivi smještaj bez dodatne analize. Problem može nastati i ako se smještaj ne prijavi u JOPPD-u, ako se polog pogrešno knjiži kao trošak ili ako se porez na najam pogrešno miješa s neoporezivim primitkom radnika.

SAVJET

Ako poslodavac izravno unajmljuje stan za radnika, u ugovor treba unijeti podatke o radniku koji koristi stan. To je mala formalnost koja u poreznom nadzoru može napraviti veliku razliku.

Dobro je odvojiti mjesečnu najamninu, režije i druge dodatne troškove te polog. Svaka od tih stavki može imati različit porezni ili računovodstveni tretman.

Najčešća pitanja o neoporezivom smještaju radnika

Postoji li limit za neoporezivi smještaj radnika?

Ne u smislu fiksnog mjesečnog ili godišnjeg iznosa. Priznaje se stvarni trošak smještaja, uz uvjet da je dokumentiran i plaćen na propisani način.

Mora li radnik biti iz drugog grada?

Propis ne traži izričito minimalnu udaljenost ili prebivalište u drugom gradu. Ipak, trošak mora biti stvaran, poslovno opravdan i povezan s radnikom.

Može li poslodavac izravno platiti najmodavcu?

Da. Poslodavac može sam platiti trošak smještaja trećoj osobi koja iznajmljuje prostor, ako je sve dokumentirano i ako se trošak odnosi na radnika.

Plaćaju li se doprinosi na smještaj?

Ne, ako su ispunjeni uvjeti za neoporezivi smještaj. Tada taj primitak nije plaća, pa nema poreza na dohodak ni doprinosa.

Mora li se neoporezivi smještaj prijaviti u JOPPD-u?

Da. Iako se na taj iznos ne plaćaju porez ni doprinosi, smještaj radnika prijavljuje se u JOPPD-u kao neoporezivi primitak, pod oznakom 67.

Je li polog neoporezivi primitak radnika?

Ne. Ako je polog povratan, on nije primitak radnika. To je potraživanje poslodavca prema najmodavcu.

Tko plaća porez na najam?

Kod klasičnog najma stana porez na dohodak od najamnine plaća najmodavac prema rješenju Porezne uprave. To je odvojeno od neoporezivog tretmana smještaja radnika.

Što ako su režije posebno navedene u ugovoru?

Ako su režije posebno zaračunate, treba ih posebno analizirati. Ne treba ih automatski uključiti u neoporezivi trošak smještaja jer neke stavke mogu imati drugačiji porezni tretman.

Osvrt iz prakse

U praksi se kod smještaja radnika često napravi ista pogreška: svi gledaju samo radnika i neoporezivi primitak, a zaborave da ugovor o najmu ima i drugu stranu, odnosno najmodavca.

Zato uvijek treba razdvojiti tri priče. Za radnika gledamo uvjete za neoporezivi smještaj. Za najmodavca gledamo porez na najam. Za poslodavca gledamo dokumentaciju, bezgotovinsko plaćanje, JOPPD i računovodstveno evidentiranje.

Kad se te tri stvari jasno odvoje, smještaj radnika može biti vrlo koristan i porezno uredan način nagrađivanja i zadržavanja zaposlenika.

Zaključak

Neoporezivi smještaj radnika jedan je od korisnih instituta za poslodavce koji žele radniku osigurati stvarnu pomoć, a da pritom ne stvaraju dodatni trošak poreza i doprinosa.

Ključ je u urednoj dokumentaciji: ugovor ili račun, bezgotovinsko plaćanje, jasno naveden radnik i pravilna prijava u JOPPD-u pod oznakom 67.

Ako se stan unajmljuje od fizičke osobe, ne treba zaboraviti i porez na najam. To je obveza najmodavca i odvojena je od neoporezivog primitka radnika.

Povezani članci

Neoporezivi primici u 2026.: pregled iznosa i uvjeta

Naknada za prehranu radnika: kada 100 EUR, a kada 150 EUR?

Naknada za odvojeni život: tko ima pravo i koliko se može isplatiti?

JOPPD obrazac: kada se prijavljuju neoporezivi primici?

Izvori propisa

Zakon o porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak, Prilog 4 Obrasca JOPPD i povezani provedbeni propisi.