Mnogi umirovljenici ostanu povezani s vlastitim društvom i nakon umirovljenja. U praksi se često dogodi da osoba ode u mirovinu, ostane član uprave vlastitog d.o.o.-a, ne prima plaću i misli da zato nema nikakvih obveza.
Kod članova uprave to nije dovoljno. Prvo treba provjeriti status osiguranja i pravila o mirovini.
UKRATKO
Da, umirovljenik može biti član uprave, ali mora posebno paziti na status osiguranja i utjecaj na isplatu mirovine.
Ako kao član uprave mora ući u samostalno osiguranje, mirovina se može obustaviti. Ako se zaposli najviše do polovice punog radnog vremena, u pravilu zadržava isplatu mirovine.
Za umirovljenika zaposlenog do pola radnog vremena u 2026. najniža bruto plaća prema polovici minimalne plaće iznosi 525,00 EUR.
PAZI
To što umirovljenik ne prima plaću iz društva ne znači automatski da nema obveza. Kod člana uprave uvijek se prvo provjerava je li osoba osigurana po nekoj drugoj osnovi i utječe li taj status na isplatu mirovine.
Kada umirovljeniku kao članu uprave može biti obustavljena mirovina?
Ako umirovljenik obavlja dužnost člana uprave, izvršnog direktora, upravitelja zadruge ili likvidatora, a nije osiguran po drugoj osnovi, može nastati obveza samostalnog osiguranja.
U takvom slučaju, osim što postaje samostalni osiguranik i obveznik doprinosa, prema mirovinskim propisima može doći i do obustave isplate mirovine.
| Situacija | Moguća posljedica |
|---|---|
| Umirovljenik je samo član uprave i nema drugu osnovu osiguranja | Obveza samostalnog osiguranja i moguća obustava mirovine |
| Umirovljenik se zaposli do polovice punog radnog vremena | U pravilu zadržava mirovinu, uz obračun plaće i doprinosa |
| Umirovljenik vodi obrt ili drugu samostalnu djelatnost | Potrebna posebna provjera jer može utjecati na mirovinu |
| Umirovljenik je prokurist, a ne član uprave | Ovisi o primicima i stvarnoj ulozi, ali status nije isti kao član uprave |
Može li se umirovljenik zaposliti u vlastitom društvu?
Da. Umirovljenik se može zaposliti u društvu u kojem je vlasnik i član uprave, ali najviše do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, ako želi zadržati isplatu mirovine.
To je u praksi često rješenje kada umirovljenik želi i dalje aktivno sudjelovati u poslovanju društva, ali ne želi izgubiti pravo na isplatu svoje mirovine.
SAVJET
Prije odluke treba provjeriti vrstu mirovine jer za pojedine mirovine mogu vrijediti posebna pravila. Poseban oprez potreban je kod invalidskih mirovina i posebnih režima.
Kolika mora biti plaća umirovljenika zaposlenog do pola radnog vremena u 2026.?
Ako je umirovljenik zaposlen do polovine punog radnog vremena, ugovorena plaća ne bi smjela biti niža od razmjernog dijela minimalne plaće.
Za 2026. minimalna plaća iznosi 1.050,00 EUR bruto za puno radno vrijeme.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Minimalna plaća 2026. za puno radno vrijeme | 1.050,00 EUR |
| Polovica minimalne plaće (najniža bruto plaća) | 525,00 EUR |
PRIMJER IZ PRAKSE
Umirovljenik je član uprave vlastitog d.o.o.-a i želi ostati aktivan u poslovanju, ali zadržati isplatu mirovine. Jedno od rješenja je zaposlenje do polovine punog radnog vremena, uz prethodnu provjeru vrste mirovine.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Minimalna plaća 2026. za puno radno vrijeme | 1.050,00 EUR |
| Polovica minimalne plaće za rad do 20 sati tjedno | 525,00 EUR |
U tom primjeru doprinosi se obračunavaju prema ugovorenoj plaći za nepuno radno vrijeme, a ne prema punoj direktorskoj osnovici, uz napomenu da se prije obračuna mora provjeriti vrsta mirovine i status osiguranja.
Kako se obračunavaju doprinosi za umirovljenika člana uprave u radnom odnosu?
Ovdje dolazimo do vrlo važne informacije za umirovljenike. Prema Zakonu o doprinosima, za člana uprave koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, ne utvrđuje se obveza doprinosa na razliku do propisane direktorske osnovice.
To znači da umirovljenik zaposlen na pola radnog vremena plaća doprinose na svoju ugovorenu plaću, primjerice na 525,00 EUR, a ne na punu direktorsku osnovicu. Iznimka su korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
PAZI
Ovo pravilo ne treba primjenjivati mehanički na sve umirovljenike. Prije obračuna treba provjeriti vrstu mirovine i konkretan status osiguranja.
Što ako je umirovljenik samo član uprave, bez radnog odnosa?
Ako umirovljenik ostane samo član uprave, bez radnog odnosa i bez druge dopuštene osnove osiguranja, može ući u samostalno osiguranje.
U tom slučaju Porezna uprava može izdati rješenje za plaćanje mjesečnih doprinosa prema propisanoj osnovici, a isplata mirovine može se obustaviti prema mirovinskim propisima.
| Status | Osnovica 2026. |
|---|---|
| Član uprave izvan radnog odnosa (samostalno osiguranje) | 1.993,00 EUR |
PAZI
Ako umirovljenik kao član uprave uđe u samostalno osiguranje, to može utjecati na isplatu mirovine. Zato ovu situaciju treba provjeriti prije upisa ili promjene statusa.
Je li prokurist sigurnija opcija?
Prokurist može biti alternativa za umirovljenika koji želi zadržati mirovinu i sudjelovati u poslovanju društva. Prokurist može imati široke ovlasti zastupanja društva, ali nije isto što i član uprave.
Samim imenovanjem za prokurista umirovljenik ne ulazi u status člana uprave. Eventualni primici za njegov rad mogu se isplaćivati kao drugi dohodak, ovisno o okolnostima.
SAVJET
Ako umirovljenik više ne mora biti član uprave, ali želi pomagati u poslovanju društva, status prokurista može biti rješenje koje vrijedi razmotriti. Ipak, prije odluke treba provjeriti ovlasti, porezni tretman primitaka i stvarnu ulogu osobe u društvu.
Najčešće pogreške u praksi
Umirovljenik ostane član uprave i ništa ne provjeri. To može dovesti do obveze plaćanja doprinosa i obustave isplate mirovine.
Pretpostavka da nema plaće znači da nema obveza. Kod članova uprave obveze ovise o statusu osiguranja, a ne samo o isplati plaće.
Zapošljavanje bez provjere vrste mirovine. Nisu sve mirovine iste, a za neke vrijede posebna pravila.
Korištenje iznosa iz 2025. u 2026. Za 2026. polovica minimalne plaće nije 485,00 EUR, nego 525,00 EUR.
Prokurist se tretira kao član uprave. Prokurist i član uprave nisu isti status i ne treba ih miješati.
Najčešća pitanja
Može li umirovljenik biti član uprave?
Da, može, ali mora se provjeriti njegov status osiguranja i utjecaj na isplatu mirovine.
Gubi li umirovljenik mirovinu ako je član uprave?
Mirovina se može obustaviti ako kao član uprave mora ući u samostalno osiguranje. Ako se zaposli najviše do polovine punog radnog vremena, u pravilu zadržava mirovinu.
Može li umirovljenik biti zaposlen u svojoj tvrtki?
Da, može, ali najviše do polovine punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, ako želi zadržati isplatu mirovine.
Mora li umirovljenik na pola radnog vremena plaćati razliku doprinosa za člana uprave?
Ne. Prema Zakonu o doprinosima, umirovljenici koji su zaposleni i članovi su uprave ne plaćaju razliku doprinosa do propisane direktorske osnovice, osim ako je riječ o korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
Kolika je najniža bruto plaća za umirovljenika na 4 sata u 2026.?
Polovica minimalne plaće za 2026. iznosi 525,00 EUR.
Može li umirovljenik biti prokurist?
Može. Prokurist nije isto što i član uprave i može biti alternativa ako umirovljenik želi sudjelovati u poslovanju bez ulaska u status člana uprave.
Zaključak
Umirovljenik može biti član uprave, ali taj status nosi pravne posljedice. Ako nije osiguran po drugoj osnovi, može nastati obveza samostalnog osiguranja i obustava isplate mirovine.
Ako se zaposli do polovine punog radnog vremena, u pravilu zadržava mirovinu i plaća doprinose na svoju ugovorenu plaću. Najvažnije je ne donositi odluku napamet — prije imenovanja umirovljenika u upravu treba provjeriti pravila o mirovini, doprinosima i poreznom tretmanu primitaka.
Povezani članci
- Samostalno osiguranje člana uprave 2026.
- Kako se obračunavaju doprinosi za člana uprave u 2026.?
- Godišnja osnovica za članove uprave 2026.
- Može li član uprave biti zaposlen u vlastitoj tvrtki?
- BrutoNeto vodič za članove uprave 2026.
Izvori propisa
Zakon o mirovinskom osiguranju.
Zakon o doprinosima (NN 84/08. do 152/24.).
Pravilnik o doprinosima (NN 2/09. do 16/25.).
Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16. do 152/24.).
Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17. do 157/25.).
