Kad radnik pogleda svoju platnu listu, često ne zna što je od svih tih iznosa zapravo plaća, a što nije. Regres, božićnica, naknada za prijevoz, dnevnica i prehrana stoje jedno pored drugoga, pa se čini kao da je sve to plaća. Nije.
Ta razlika nije formalnost. O njoj ovisi osnovica za doprinose, visina naknade plaće, način prikaza na platnoj listi, procjena kreditne sposobnosti i pravilnost obračuna.
Uz to stiže nova europska Direktiva o transparentnosti plaća. Ona traži da svaka sastavnica plaće bude jasno definirana i vidljiva, i radniku i poslodavcu. U ovom vodiču objašnjavamo što jest plaća, što nije, zašto je to važno i što donose nova pravila o transparentnosti.
Ukratko
- Plaća je osnovna plaća uvećana za dodatke (noćni rad, prekovremeni, rad nedjeljom, dodatak za godine staža, stimulacija).
- Naknade troškova (prijevoz, dnevnice, terenski dodatak) i materijalna prava (regres, božićnica, jubilarna nagrada, dar djetetu) nisu plaća prema Zakonu o radu.
- Plaća se uvijek ugovara u bruto iznosu (čl. 90.b Zakona o radu).
- Nova Direktiva (EU) 2023/970 traži potpunu transparentnost svih sastavnica plaće. Rok za prenošenje bio je 7. lipnja 2026.; konkretne obveze hrvatskih poslodavaca treba provjeriti prema konačnom propisu u Narodnim novinama.
Zašto je važno što jest, a što nije plaća
Isti pojam, plaća, ne znači isto u sva tri sustava koja uređuju primanja radnika. Zakon o radu uređuje plaću kao radnopravno pravo radnika, porezni propisi određuju koji se primici smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, a Zakon o doprinosima uređuje osnovice i obvezu doprinosa. Zato radnik i poslodavac moraju točno razlikovati sastavnice.
Ta razlika izravno utječe na nekoliko stvari:
- Osnovicu za doprinose i porez. U osnovicu ulaze primici koji se smatraju plaćom, odnosno oporezivim primitkom od nesamostalnog rada. Naknade troškova ne ulaze u osnovicu za porez i doprinose ako su isplaćene pod propisanim uvjetima i do propisanih neoporezivih iznosa.
- Naknadu plaće. Kod godišnjeg odmora i pojedinih odsutnosti osnovica se veže uz plaću, dok kod bolovanja vrijede posebna pravila ovisno o razlogu, trajanju i tome ide li naknada na teret poslodavca ili HZZO-a.
- Kreditnu sposobnost. Banke gledaju stalna i redovita primanja, a ne jednokratne naknade.
- Zakonitost obračuna. Ako se naknada troška prikaže kao dio plaće, cijeli obračun postaje netočan.
Pazi
Kod bolovanja vrijede posebna pravila, ovisno o razlogu bolovanja, trajanju i tome isplaćuje li naknadu poslodavac ili HZZO. U ovom članku objašnjavamo osnovno radnopravno razlikovanje plaće i primitaka koji nisu plaća.
Plaća prema Zakonu o radu: osnovna plaća, dodaci i ostali primici
Zakon o radu u članku 90. kaže da se plaća može sastojati od tri dijela: osnovne (ugovorene) plaće, dodataka i ostalih primitaka.
Osnovna plaća
Osnovna plaća je fiksni dio koji radnik prima za redovan rad u ugovorenom radnom vremenu. To je temelj na koji se dodaje sve ostalo.
Dodaci
Dodaci su novčani primici za rad pod određenim uvjetima ili za rezultate. Tu spadaju dodatak za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom, dodatak za navršene godine staža te stimulacija za radnu uspješnost.
Za rad nedjeljom zakon propisuje povećanje od najmanje 50% po satu (čl. 94. Zakona o radu). Dodaci su dio plaće i ulaze u osnovicu za doprinose.
Ostali primici
Ostali primici su iznosi koje poslodavac isplaćuje na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, u novcu ili naravi. I oni mogu biti dio plaće ako predstavljaju naknadu za obavljeni rad u određenom mjesecu.
Što se ne smatra plaćom: naknade troškova i materijalna prava
Ovdje je srž zabune. Članak 90.a Zakona o radu jasno kaže da se dvije skupine primitaka ne smatraju plaćom:
- Materijalna prava iz radnog odnosa, poput jubilarne nagrade, regresa i božićnice.
- Naknade troška, poput naknade za prijevoz na posao, dnevnica i terenskog dodatka.
Ti primici nisu plaća. Iako neki od njih ulaze u porezni sustav ili sustav doprinosa kada prijeđu neoporezivi iznos, u radnopravnom smislu oni nisu plaća i ne mogu biti njezin sastavni dio.
Tablica 1. Struktura plaće: što jest, a što nije plaća
| Skupina | Primjeri | Je li plaća (ZOR) |
|---|---|---|
| Osnovna plaća | Fiksni dio za redovan rad | DA |
| Dodaci | Noćni, prekovremeni, nedjelja, blagdan, staž, stimulacija | DA |
| Ostali primici za rad | Stimulacija ili nagrada za rezultate u određenom mjesecu | Može biti, ako je za obavljeni rad u tom mjesecu |
| Naknade troškova | Naknada za prijevoz, dnevnice, terenski dodatak | NE |
| Materijalna prava | Regres, božićnica, jubilarna nagrada, dar djetetu | NE |
Tablica 2. Primjeri neoporezivih primitaka koji nisu plaća (čl. 7. st. 2. Pravilnika, 2025. i 2026.)
U tablici su izdvojeni najčešći primjeri. Ovo nije potpuni popis neoporezivih primitaka. Potpuni popis nalazi se u čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.
| R.br. | Primitak prema Pravilniku (čl. 7. st. 2.) | Neoporezivi iznos | Napomena |
|---|---|---|---|
| 19 | Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu | do 30,00 EUR | Puna dnevnica u zemlji |
| 20 | Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno | do 15,00 EUR | Polovična dnevnica u zemlji |
| 25 | Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) | do 700,00 EUR godišnje | Zajednički limit za sve prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica) |
| 32 | Dar djetetu do 15 godina starosti | do 140,00 EUR godišnje | Dijete koje do 31.12. tekuće godine navršava do 15 godina |
| 34 | Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika | do 1.200,00 EUR godišnje | Najviše 100,00 EUR mjesečno (čl. 7. st. 43.) |
| 35 | Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije | do 1.800,00 EUR godišnje | Najviše 150,00 EUR mjesečno; prema vjerodostojnoj dokumentaciji, uz ispunjenje propisanih uvjeta. Isključuje se s r.br. 34 na razini mjeseca |
Zašto se plaća uvijek ugovara u bruto iznosu
Članak 90.b Zakona o radu propisuje da plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu. Bruto plaća sastoji se od iznosa koji radnik dobije na račun (neto) i javnih davanja iz plaće (doprinosi za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak).
Ugovaranje u bruto iznosu daje radniku potpunu informaciju o ukupnoj vrijednosti njegova rada, a poslodavcu jasnu i dosljednu osnovu za obračun.
Važno je i ovo: osnove i mjerila za isplatu plaće ne mogu biti poslovna tajna (čl. 90.b st. 5). Odredba ugovora koja to određuje drugačije je ništetna.
Primjer iz prakse
Radnik ima osnovnu plaću 1.400,00 EUR i dodatak za noćni rad 100,00 EUR. Zajedno to čini plaću od 1.500,00 EUR u bruto iznosu. Uz plaću mu poslodavac isplaćuje naknadu troška prijevoza i paušalnu naknadu za prehranu, koje nisu plaća i mogu se isplatiti neoporezivo i bez doprinosa uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Obračun plaće od 1.500,00 EUR bruto:
| Stavka obračuna | Iznos (EUR) |
|---|---|
| Bruto plaća | 1.500,00 |
| Doprinos MO I. stup 15% | – 225,00 |
| Doprinos MO II. stup 5% | – 75,00 |
| Dohodak | 1.200,00 |
| Osobni odbitak | – 600,00 |
| Porezna osnovica | 600,00 |
| Porez na dohodak, primjer 20% | – 120,00 |
| Neto plaća za isplatu | 1.080,00 |
| Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaću 16,5% | + 247,50 |
| Ukupan trošak poslodavca / Bruto II | 1.747,50 |
Porez na dohodak u primjeru računamo uz pretpostavljenu nižu stopu od 20%. U stvarnom obračunu primjenjuje se stopa prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, jer nakon ukidanja prireza stopu poreza na dohodak određuje grad ili općina.
Primjer je pojednostavljen. Ne uključuje uzdržavane članove, posebne olakšice, drugi dohodak, bolovanje, mladu osobu ni druge posebne okolnosti.
Naknada troška prijevoza i paušalna naknada za prehranu mogu se isplatiti neoporezivo i bez doprinosa ako su ispunjeni propisani uvjeti i ako su isplaćene do propisanih iznosa. Isplaćuju se povrh iznosa plaće.
Nova pravila o transparentnosti: Direktiva (EU) 2023/970
Europska unija donijela je 10. svibnja 2023. Direktivu (EU) 2023/970 o transparentnosti plaća. Cilj je smanjiti razliku u plaćama žena i muškaraca i osigurati da svaki radnik razumije kako je njegova plaća određena.
Rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo bio je 7. lipnja 2026. Konkretne obveze hrvatskih poslodavaca treba provjeriti prema konačnom tekstu hrvatskog propisa objavljenom u Narodnim novinama. Do tada u praksi treba razlikovati postojeća prava iz Zakona o radu od novih obveza koje proizlaze iz Direktive.
Što Direktiva donosi radnicima
- Informacija o plaći prije zapošljavanja. Prema Direktivi, kandidat ima pravo dobiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu početne plaće, na temelju objektivnih i rodno neutralnih kriterija, u oglasu za posao, prije razgovora za posao ili na drugi način koji omogućuje informirane i transparentne pregovore o plaći. To ne znači nužno da svaki poslodavac mora u oglasu navesti jedan fiksni iznos plaće, nego da kandidat mora dovoljno rano znati početni iznos ili raspon plaće za radno mjesto.
- Zabrana pitanja o dosadašnjoj plaći. Poslodavac ne smije pitati kandidata koliko je zarađivao na prethodnom poslu.
- Pravo na informaciju. Radnik može tražiti podatke o svojoj razini plaće i o prosječnim razinama plaća, razvrstanima po spolu, za radnike koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti.
- Jasni kriteriji. Kriteriji za određivanje plaće, napredovanje i povećanje moraju biti objektivni i rodno neutralni.
Što Direktiva donosi poslodavcima
Poslodavci će morati izvještavati o razlici u plaćama žena i muškaraca. Rokovi i učestalost ovise o broju radnika.
Tablica 3. Izvještavanje o razlici u plaćama žena i muškaraca prema Direktivi
| Broj radnika | Prvi rok izvještavanja | Učestalost |
|---|---|---|
| 250 i više | do 7. lipnja 2027. | svake godine |
| 150 do 249 | do 7. lipnja 2027. | svake 3 godine |
| 100 do 149 | do 7. lipnja 2031. | svake 3 godine |
| manje od 100 | nema obveze periodičnog izvještavanja | – |
Konačna pravila za Hrvatsku treba provjeriti prema hrvatskom propisu kojim će Direktiva biti prenesena u domaće zakonodavstvo.
Ako razlika u plaćama između žena i muškaraca dosegne 5% ili više i poslodavac je ne opravda objektivnim kriterijima, provodi se zajednička procjena plaća s predstavnicima radnika.
Pazi
Dio pravila o transparentnosti već sada vrijedi u Zakonu o radu, neovisno o novom propisu koji se donosi:
- Osnove i mjerila za plaću ne smiju biti poslovna tajna (čl. 90.b st. 5).
- Na zahtjev radnika poslodavac mu mora dostaviti podatke o kriterijima na temelju kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću (čl. 91. st. 6).
- Poslodavac je dužan dostaviti obračun plaće iz kojeg je vidljivo kako su iznosi utvrđeni (čl. 93.).
Najčešće pogreške
- Naknada troška prikazana kao dio plaće. Naknada troška prijevoza ili dnevnica upisana u plaću iskrivljuje osnovicu za doprinose i može dovesti do pogrešnog obračuna naknade plaće.
- Ugovaranje plaće u neto iznosu. Zakon traži bruto iznos (čl. 90.b). Ugovor u neto iznosu stvara nejasnoće kod obračuna.
- Uvjerenje da regres i božićnica uvijek ulaze u osnovicu za doprinose. Regres, božićnica i druge prigodne nagrade ne ulaze u osnovicu za porez i doprinose ako su isplaćene pod propisanim uvjetima i do ukupnog godišnjeg neoporezivog iznosa (700,00 EUR).
- Mišljenje da su osnove i mjerila za plaću poslovna tajna. Nisu, i takva odredba ugovora je ništetna.
- Čekanje novog zakona za transparentnost. Neka prava radnik već ima po Zakonu o radu.
Česta pitanja
Je li dnevnica dio plaće?
Nije. Dnevnica je naknada troška službenog putovanja. Neoporeziva je do 30,00 EUR za puni dan u zemlji uz ispunjenje propisanih uvjeta, i u tom slučaju ne ulazi u osnovicu za doprinose.
Ulazi li regres u osnovicu za kredit ili naknadu plaće?
Regres je materijalno pravo, a ne plaća. U pravilu nije stalno mjesečno primanje, pa se ne promatra jednako kao osnovna plaća. Kod kredita banka može imati vlastita pravila procjene, a kod naknade plaće treba gledati propise i konkretan obračun.
Mogu li tražiti od poslodavca kako je određena moja plaća?
Da. Osnove i mjerila za plaću nisu poslovna tajna (čl. 90.b st. 5), a na zahtjev imate pravo na podatke o kriterijima za plaću (čl. 91. st. 6).
Vrijedi li već Direktiva o transparentnosti u Hrvatskoj?
Rok za prenošenje bio je 7. lipnja 2026. Konkretne obveze hrvatskih poslodavaca treba provjeriti prema konačnom propisu objavljenom u Narodnim novinama. Direktiva se ne primjenjuje izravno na privatne poslodavce dok se ne prenese u domaći zakon, a dio pravila o transparentnosti već postoji u Zakonu o radu.
Mora li plaća biti u bruto iznosu?
Da. Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu (čl. 90.b st. 1).
Osvrt iz prakse
U praksi se nesporazumi oko plaće najčešće pojave onda kada radnik i poslodavac ne govore o istoj stvari. Radnik često pita: „Koliko ću dobiti?“, a poslodavac razmišlja o bruto plaći, dodacima, prijevozu, prehrani i drugim primicima zajedno.
Zato je važno već kod zapošljavanja i ugovaranja jasno odvojiti osnovnu bruto plaću od dodataka na plaću i primitaka koji nisu plaća. Radnik tada zna što je stalni dio njegove plaće, što ovisi o radu u posebnim uvjetima, a što je naknada troška ili materijalno pravo.
Takva jasnoća nije važna samo zbog propisa. Ona sprječava nesporazume kod bolovanja, godišnjeg odmora, kredita, promjene plaće i prestanka radnog odnosa. Transparentna plaća u praksi znači da radnik razumije od čega se njegova primanja sastoje i po kojim se pravilima određuju.
Mirela Glavota, mag. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Zaključak
Plaća je osnovna plaća uvećana za dodatke, i uvijek se ugovara u bruto iznosu. Naknade troškova i materijalna prava poput regresa i božićnice nisu plaća, iako se isplaćuju uz nju. Nova pravila o transparentnosti tražit će da svaka sastavnica bude jasna i vidljiva, pa je dobro već sada znati što na vašoj platnoj listi jest plaća, a što nije.
Povezani članci
- Kako se čita platna lista: sve stavke objašnjene
- Neoporezivi primici u 2026.: puni popis i iznosi
- Bruto ili neto: kako nastaje vaša plaća
Izvori propisa
- Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), čl. 90., 90.a, 90.b, 91., 92., 93., 94., 95., 229.
- Zakon o porezu na dohodak (NN 152/24) i Pravilnik o porezu na dohodak, čl. 7.
- Zakon o doprinosima.
- Direktiva (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o transparentnosti plaća.
Tekst je pripremljen kao stručni i praktični vodič prema propisima važećima na dan objave. Ne predstavlja individualno porezno, pravno ni računovodstveno savjetovanje. Za konkretnu situaciju provjerite podatke s računovođom, Poreznom upravom ili nam pišite na savjetnik@bruto-neto.hr.
BrutoNeto.hr | E-pošta: savjetnik@bruto-neto.hr | Telefon: 0800 369 369 | srpanj 2026.