Kako izračunati neto plaću iz bruto plaće?

UKRATKO: Neto plaća dobiva se tako da se od bruto plaće najprije oduzmu doprinosi za mirovinsko osiguranje, zatim se primijeni osobni odbitak i obračuna porez na dohodak. Redoslijed je uvijek isti: bruto plaća, doprinosi iz plaće, dohodak, osobni odbitak, porezna osnovica, porez i neto plaća. Konačni iznos ovisi o visini bruto plaće, osobnom odbitku i lokalnoj poreznoj stopi prema prebivalištu radnika.

Kako iz bruto plaće dolazimo do neto plaće?

Obračun plaće u Hrvatskoj slijedi jasno propisan redoslijed. Polazi se od ugovorene bruto plaće, zatim se obračunavaju doprinosi, osobni odbitak i porez na dohodak. Rezultat je neto plaća, odnosno iznos koji radnik prima na račun.

Razumijevanje ovog postupka važno je svakom zaposleniku jer lakše može provjeriti ispravnost isplate, razumjeti platnu listu i realnije usporediti ponude za posao.

Što ulazi u bruto plaću?

Bruto plaća je polazište za obračun plaće. U nju ulazi osnovna ugovorena plaća, ali i drugi oporezivi primici koji se isplaćuju radniku za rad.

Ulazi u bruto plaćuPrimjer
Osnovna ugovorena plaćaPlaća ugovorena ugovorom o radu.
Dodaci za radPrekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom.
Drugi oporezivi primiciPrimici koji se prema poreznim pravilima uključuju u obračun plaće.

Neoporezive naknade ne ulaze u bruto plaću dok su isplaćene unutar propisanih neoporezivih iznosa. To mogu biti naknada prijevoza, dnevnice, regres, božićnica, naknada za prehranu i druge neoporezive isplate.

SAVJET: Neoporezive naknade ne ulaze u bruto plaću samo dok su unutar zakonom propisanih iznosa. Ako se isplate iznad tih iznosa, razlika postaje oporeziva i ulazi u obračun poreza.

Bruto 1, bruto 2 i neto plaća: u čemu je razlika?

U praksi se često miješaju pojmovi bruto 1, neto plaća i bruto 2. Razlika je važna jer jedan iznos pokazuje plaću radnika, drugi iznos za isplatu, a treći ukupan trošak poslodavca.

PojamZnačenje
Bruto 1Ugovorena bruto plaća zaposlenika.
Neto plaćaIznos koji zaposlenik prima na račun.
Bruto 2Ukupan trošak poslodavca, odnosno bruto 1 uvećan za doprinos za zdravstveno osiguranje.

Kod klasičnog radnog odnosa bruto 2 predstavlja ukupni trošak rada za poslodavca. Dobiva se tako da se bruto plaći doda doprinos za zdravstveno osiguranje koji plaća poslodavac.

Doprinosi za obvezna osiguranja

Iz bruto plaće obračunavaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje koji terete zaposlenika. Nakon njihovog odbitka dobiva se dohodak.

Doprinos iz plaćeStopa
Doprinos MIO I. stup15%
Doprinos MIO II. stup5%
Ukupno doprinosi iz bruto plaće20%

Poslodavac dodatno plaća doprinos na plaću. Taj doprinos ne umanjuje neto plaću zaposlenika, ali ulazi u ukupan trošak rada.

Doprinos na plaćuStopa
Doprinos za zdravstveno osiguranje16,5%

Porezna osnovica i osobni odbitak

Nakon odbitka doprinosa iz plaće dobiva se dohodak. Na dohodak se primjenjuje osobni odbitak, koji smanjuje poreznu osnovicu.

Osnovni osobni odbitak iznosi 600,00 EUR mjesečno. Može se povećati zbog djece, uzdržavanih članova obitelji, invaliditeta i drugih zakonskih prava. Što je osobni odbitak veći, to je porezna osnovica manja, a neto plaća viša.

Primjer obračuna bruto i neto plaće

U nastavku je pojednostavljeni primjer obračuna za radnika bez djece i dodatnih olakšica, uz poreznu stopu od 20%.

Stavka obračunaIznos
Bruto plaća1.500,00 EUR
Doprinos MIO I. stup225,00 EUR
Doprinos MIO II. stup75,00 EUR
Ukupno doprinosi iz plaće300,00 EUR
Dohodak1.200,00 EUR
Osobni odbitak600,00 EUR
Porezna osnovica600,00 EUR
Porez na dohodak po stopi od 20%120,00 EUR
Neto plaća za isplatu1.080,00 EUR
Doprinos za zdravstveno osiguranje na plaću247,50 EUR
Ukupan trošak poslodavca1.747,50 EUR

SAVJET: Ovo je pojednostavljeni primjer koji služi za objašnjenje logike obračuna. Stvarna neto plaća može biti drugačija ovisno o prebivalištu zaposlenika, poreznim olakšicama i drugim okolnostima koje utječu na obračun.

Zašto prebivalište utječe na neto plaću?

Prirez se više ne koristi u obračunu plaće. Umjesto toga, gradovi i općine mogu samostalno odrediti stope poreza na dohodak unutar zakonski propisanih raspona.

Vrsta JLSNiža stopaViša stopa
Općina15% do 20%25% do 30%
Grad15% do 21%25% do 31%
Veliki grad ili sjedište županije15% do 22%25% do 32%
Grad Zagreb15% do 23%25% do 33%
Ako JLS ne donese odluku20%30%

Zato dvije osobe s istom bruto plaćom mogu imati različitu neto plaću ako imaju različito prebivalište, različite osobne odbitke ili različite porezne olakšice.

Redoslijed obračuna plaće korak po korak

Obračun plaće uvijek ide istim redom. Najprije se utvrđuje bruto plaća, zatim doprinosi iz plaće, dohodak, osobni odbitak, porezna osnovica, porez i neto plaća. Nakon toga se prikazuje doprinos na plaću i ukupan trošak poslodavca.

KorakŠto se računa
1Utvrđuje se bruto plaća.
2Obračunavaju se doprinosi za mirovinsko osiguranje iz plaće.
3Dobiva se dohodak.
4Primjenjuje se osobni odbitak.
5Utvrđuje se porezna osnovica.
6Obračunava se porez na dohodak.
7Dobiva se neto plaća za isplatu.
8Obračunava se doprinos za zdravstveno osiguranje na plaću.
9Utvrđuje se ukupan trošak poslodavca.

Što najviše utječe na neto plaću?

Na neto plaću najviše utječu visina bruto plaće, osobni odbitak, prebivalište, invaliditet, neoporezive isplate i dodaci za rad. Zato isti bruto iznos ne mora značiti isti neto iznos za sve radnike.

Posebno je važno provjeriti poreznu karticu. Ako na njoj nisu evidentirana djeca, uzdržavani članovi ili druga prava, radnik može plaćati više poreza nego što treba.

Najčešće pogreške kod bruto i neto plaće

PogreškaZašto je važna
Miješanje bruto i neto iznosaBruto plaća nije iznos koji radnik prima na račun.
Uspoređivanje ponuda prema neto plaćiIsti bruto iznos može dati različit neto zbog osobnih odbitaka i lokalnih poreznih stopa.
Neprijavljivanje djece na poreznoj karticiRadnik može plaćati više poreza nego što bi trebao.
Korištenje zastarjelih kalkulatoraStari kalkulatori mogu sadržavati prirez ili zastarjele iznose.
Pretpostavka da svi imaju isti neto iznosNeto plaća ovisi o osobnoj poreznoj situaciji radnika.

PAZI: Kod usporedbe ponuda za posao sigurnije je uspoređivati bruto plaću. Neto iznos ovisi o osobnim okolnostima radnika i ne mora biti isti za dvije osobe s jednakim bruto iznosom.

Najčešća pitanja o obračunu plaće

Je li bruto plaća isto što i trošak poslodavca?

Nije. Trošak poslodavca, odnosno bruto 2, uključuje i doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5% na plaću. Za bruto plaću od 1.500,00 EUR ukupan trošak poslodavca iznosi 1.747,50 EUR.

Zašto dvije osobe s istim bruto iznosom imaju različitu neto plaću?

Razlika nastaje zbog različitih osobnih odbitaka, djece, uzdržavanih članova, invalidnosti i lokalnih poreznih stopa prema prebivalištu.

Mogu li sam provjeriti obračun svoje plaće?

Da, obračun se može provjeriti pomoću bruto-neto kalkulatora. Za to su potrebni bruto iznos, osobni odbitak, prebivalište radnika i drugi podaci koji utječu na obračun.

Utječu li neoporezive isplate na neto plaću?

Neoporezive isplate ne ulaze izravno u obračun neto plaće ako su isplaćene unutar propisanih iznosa. One se isplaćuju uz plaću i povećavaju ukupan iznos koji radnik prima na račun.

Zašto je osobni odbitak važan?

Osobni odbitak smanjuje poreznu osnovicu. Što je osobni odbitak veći, porez na dohodak može biti manji, a neto plaća veća.

Zaključak

Bruto plaća nije iznos koji sjedne na račun. Između bruto i neto iznosa nalaze se doprinosi iz plaće, osobni odbitak i porez na dohodak.

Kada razumiješ redoslijed obračuna, lakše možeš provjeriti platnu listu, usporediti ponude za posao i planirati osobne financije. Za brzu provjeru korisno je upotrijebiti bruto-neto kalkulator i unijeti stvarne podatke o bruto ili neto iznosu, prebivalištu i osobnom odbitku.

OSVRT IZ PRAKSE: U praksi najviše zabune izaziva razlika između bruto i neto plaće. Kandidati često uspoređuju ponude za posao po neto iznosu, a zaboravljaju da isti bruto kod dvije osobe može dati različit neto zbog djece, prebivališta i olakšica. Zato je sigurnije ponude uspoređivati po bruto iznosu.

Povezani članci

Osobni odbitak: kako funkcionira i kako ga povećati?

Porez na dohodak: stope i izračun

Bruto 2: što je i kako se računa trošak poslodavca?

Porezna kartica: kako prijaviti dijete i uzdržavane članove?

Izvori propisa

Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16. do 152/24.)

Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17. do 157/25.)

Zakon o doprinosima (NN 84/08. do 152/24.)

Pravilnik o doprinosima (NN 2/09. do 16/25.)

Pitaš se koliko, kome, kako i zašto? BrutoNeto zna odgovore. Pretplati se i preuzmi besplatni vodič.

Bruto-Neto Logotip
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.