Bolovanje bez dvije isplaćene plaće česta je situacija nakon rodiljnog, roditeljskog ili dugog bolovanja. Ako u zadnjih šest mjeseci nema dovoljno isplaćenih plaća za prosjek, naknada se ne gubi, nego se računa po posebnim pravilima.
UKRATKO
Ako u zadnjih šest mjeseci nemate barem dvije isplaćene plaće, naknada za bolovanje ne računa se iz prosjeka plaća. Tada se primjenjuju posebna pravila koja ovise o tome snosi li naknadu poslodavac ili HZZO.
Ako naknadu snosi poslodavac, osnovica je ugovorena plaća radnika, a naknada iznosi najmanje 70% te osnovice. Ako naknadu snosi HZZO, polazi se od najniže osnovice za obračun doprinosa, umanjene za doprinose i porez.
U praksi se ovaj problem najčešće javlja kod osoba koje se vraćaju s rodiljnog ili roditeljskog dopusta, dugog bolovanja ili drugih razdoblja u kojima nije bilo redovne isplate plaće od poslodavca.
Kada se javlja bolovanje bez dvije isplaćene plaće?
Ova situacija najčešće se javlja kada se radnik vraća s rodiljnog, roditeljskog ili dugog bolovanja, a zatim ubrzo ponovno otvara bolovanje. Tada u šest mjeseci koji prethode mjesecu otvaranja bolovanja često nema dovoljno isplaćenih plaća za izračun prosjeka.
Primjerice, majka se vraća s roditeljskog dopusta, ali ubrzo nakon povratka dijete se razboli ili nastupe komplikacije u novoj trudnoći. Budući da u prethodnim mjesecima nije primala plaću od poslodavca, nego naknadu prema posebnim pravilima, prosjek plaće često se ne može izračunati na uobičajen način.
Sličan problem može imati i radnik koji s jednog dugog bolovanja prelazi na drugo, a između nije bilo dovoljno isplaćenih plaća.
Hoćete li dobiti naknadu ako nemate dvije plaće?
Da, ako imate uredan staž osiguranja, naknadu ćete dobiti. Važno je znati da izostanak dvije isplaćene plaće ne znači da radnik nema pravo na naknadu, nego znači da se naknada ne računa iz redovnog prosjeka.
Koliko će naknada iznositi ovisi o tome tko snosi trošak bolovanja i koji je uzrok privremene nesposobnosti za rad.
| Tko snosi trošak | Iz čega se računa osnovica | Okvirni tretman u 2026. |
|---|---|---|
| Poslodavac | Ugovorena bruto plaća radnika | Najmanje 70% plaće |
| HZZO ili državni proračun | Najniža osnovica 757,34 EUR umanjena za doprinose i porez | Ovisno o uzroku bolovanja i mjesecu obračuna |
70% ili 100%: o čemu ovisi postotak naknade?
Postotak naknade ovisi o uzroku bolovanja. Kod nekih osnova naknada se obračunava u visini 100% propisane osnovice, dok se kod drugih primjenjuje najmanje 70% osnovice.
| Postotak naknade | Najčešći uzroci |
|---|---|
| 100% | Komplikacije u trudnoći i porod, rodiljni dopust, njega djeteta mlađeg od 7 godina, ozljeda na radu, profesionalna bolest i izolacija kao kliconoša |
| Najmanje 70% | Obična bolest ili ozljeda izvan rada, njega člana obitelji starijeg od 7 godina i pratnja osigurane osobe na liječenje |
PAZI
Naknada od 70% je zakonski minimum, a ne uvijek konačno pravilo. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu poslodavac može propisati višu naknadu, primjerice 80%, 90% ili 100%.
Zato prije zaključka uvijek treba provjeriti interni akt poslodavca, kolektivni ugovor i konkretnu osnovu bolovanja.
Kako se računa bolovanje bez dvije isplaćene plaće?
Kod redovnog bolovanja osnovica za naknadu plaće obično se utvrđuje prema prosječnoj plaći isplaćenoj u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje. Pritom je važno kada je plaća isplaćena, a ne za koji se mjesec odnosi.
Ako u tih šest mjeseci nema barem dvije isplaćene plaće ili naknade plaće od poslodavca, osnovica se ne može utvrditi prema redovnom prosjeku. Tada se primjenjuje posebno pravilo, ovisno o tome snosi li naknadu poslodavac ili HZZO.
| Uvjet | Što znači |
|---|---|
| Staž osiguranja | Najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, kada naknadu snosi HZZO |
| Dvije isplaćene plaće | Barem dvije plaće ili naknade plaće od poslodavca isplaćene u šest mjeseci prije mjeseca otvaranja bolovanja |
Osnovica kada naknadu snosi poslodavac
Kada naknadu za bolovanje snosi poslodavac, primjerice za prvih 42 dana obične bolesti ili ozljede izvan rada, naknada se obračunava kao plaća. To znači da se na nju obračunavaju doprinosi i porez na dohodak.
Ako nema prosjeka plaća, osnovica je plaća koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru. Naknada iznosi najmanje 70% te osnovice, osim ako je kod poslodavca propisano povoljnije pravo.
Osnovica kada naknadu snosi HZZO
Kada naknadu snosi HZZO ili državni proračun, osnovica se kod nedostatka prosjeka ne određuje prema ugovorenoj plaći radnika. U tom slučaju osnovica ne može biti viša od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, umanjene za doprinose i porez.
Za 2026. godinu najniža mjesečna osnovica iznosi 757,34 EUR. Nakon umanjenja za doprinose za mirovinsko osiguranje ostaje 605,87 EUR, a zatim se oduzima porez ako postoji porezna osnovica.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Najniža osnovica za 2026. | 757,34 EUR |
| Doprinos MIO I. stup 15% | 113,60 EUR |
| Doprinos MIO II. stup 5% | 37,87 EUR |
| Osnovica nakon doprinosa | 605,87 EUR |
PAZI
Umanjenje osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje za plaće do 1.300,00 EUR ne primjenjuje se kada naknadu isplaćuje HZZO. To umanjenje vrijedi kod obračuna koji radi poslodavac kao obveznik obračuna i uplate doprinosa.
Zato se kod HZZO naknade u ovom slučaju polazi od pune najniže osnovice od 757,34 EUR.
Što ako nije ispunjen uvjet staža?
Ako radnik nema dovoljan staž osiguranja, naknada na teret HZZO-a u 2026. godini iznosi fiksnih 353,15 EUR. To je posebno pravilo koje se primjenjuje kada nije ispunjen uvjet prethodnog osiguranja.
Kod naknade na teret poslodavca i dalje se primjenjuje pravilo da naknada iznosi najmanje 70% pripadajuće osnovice, osim ako je za radnika ugovoreno ili propisano povoljnije pravo.
Primjer iz prakse: HZZO, komplikacije u trudnoći
Ana iz Zagreba privremeno je nesposobna za rad zbog komplikacija u trudnoći. U prethodnih šest mjeseci nema dvije isplaćene plaće, ali ima uredan staž osiguranja i nema uzdržavanih članova. Naknadu izravno isplaćuje HZZO.
Budući da naknadu snosi HZZO, a prosjek plaća se ne može utvrditi, polazi se od najniže osnovice za 2026. godinu.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Polazna najniža osnovica za 2026. | 757,34 EUR |
| Doprinos MIO I. stup 15% | 113,60 EUR |
| Doprinos MIO II. stup 5% | 37,87 EUR |
| Osnovica nakon doprinosa | 605,87 EUR |
| Osobni odbitak | 600,00 EUR |
| Porezna osnovica | 5,87 EUR |
| Porez Zagreb 23% | 1,35 EUR |
| Neto osnovica za naknadu | 604,52 EUR |
Konačan iznos naknade ovisi o satima mjeseca iz kojeg se računa satnica i satima mjeseca za koji se naknada isplaćuje. Zato iznos u konkretnom mjesecu može odstupati od prikazane neto osnovice.
Važno je razumjeti da se 100% odnosi na propisanu osnovicu, a ne na stvarnu plaću radnika. Ako nema dvije isplaćene plaće, kod HZZO-a se ne polazi od ugovorene plaće, nego od najniže osnovice.
Primjer iz prakse: poslodavac, obična bolest 70%
Marko se vratio s dugog bolovanja i odmah otvorio novo bolovanje zbog obične bolesti. Prvih 42 dana naknadu snosi poslodavac. Budući da nema prosjeka plaća, osnovica je njegova ugovorena bruto plaća od 1.500,00 EUR.
Poslodavac isplaćuje naknadu u visini 70% ugovorene plaće. Bruto naknada iznosi 1.050,00 EUR.
| Stavka obračuna | Iznos |
|---|---|
| Bruto naknada 70% od 1.500,00 EUR | 1.050,00 EUR |
| Umanjenje osnovice MIO I. stup | 125,00 EUR |
| Osnovica za MIO I. stup | 925,00 EUR |
| Mirovinsko I. stup 15% | 138,75 EUR |
| Mirovinsko II. stup 5% | 52,50 EUR |
| Ukupni doprinosi za MIO | 191,25 EUR |
| Dohodak | 858,75 EUR |
| Osobni odbitak | 600,00 EUR |
| Porezna osnovica | 258,75 EUR |
| Porez Zagreb 23% | 59,51 EUR |
| Neto za isplatu | 799,24 EUR |
U ovom primjeru naknada je viša nego kod HZZO-a jer se polazi od Markove ugovorene plaće, a ne od najniže osnovice.
PAZI
Ozljeda na radu i profesionalna bolest imaju poseban tretman. U tim slučajevima, i kada trošak naknade nadoknađuje HZZO, osnovica je puna pripadajuća plaća, a ne najniža osnovica od 757,34 EUR.
SAVJET
Prije otvaranja bolovanja provjerite uzrok bolovanja, jer on određuje primjenjuje li se 70% ili 100% osnovice. Također provjerite poreznu karticu, osobito ako imate uzdržavanu djecu ili članove obitelji.
Ako naknadu isplaćuje HZZO, važno je dostaviti dokaz o uzdržavanim članovima, jer veći osobni odbitak može smanjiti porez i povećati neto iznos naknade.
Najčešća pitanja o bolovanju bez dvije isplaćene plaće
Što znači da nemam dvije plaće u zadnjih 6 mjeseci?
To znači da u šest mjeseci prije mjeseca otvaranja bolovanja nisu isplaćene barem dvije plaće ili naknade plaće od poslodavca. Plaća isplaćena u istom mjesecu u kojem je otvoreno bolovanje ne ulazi u taj prosjek.
Vratila sam se s roditeljskog dopusta i odmah otišla na bolovanje. Imam li pravo na naknadu?
Da, ako imate uredan staž osiguranja. Naknada se samo neće računati iz prosjeka plaća, nego prema posebnom pravilu.
Tko mi isplaćuje naknadu, poslodavac ili HZZO?
Treba razlikovati tko snosi trošak od toga tko tehnički isplaćuje naknadu. Običnu bolest u prvih 42 dana snosi poslodavac. Kod drugih osnova trošak može snositi HZZO, koji nekad isplaćuje naknadu izravno, a nekad poslodavac isplati naknadu pa traži povrat.
Mogu li dobiti umanjenje osnovice za doprinose do 1.300,00 EUR?
Samo kada naknadu obračunava poslodavac. Kod naknade na teret HZZO-a to se umanjenje ne primjenjuje.
Što ako nemam dovoljan staž osiguranja?
Ako nije ispunjen uvjet prethodnog osiguranja, naknada na teret HZZO-a za 2026. godinu iznosi 353,15 EUR.
Mijenja li broj uzdržavane djece iznos naknade?
Da, neizravno. Veći osobni odbitak može smanjiti ili potpuno ukloniti porez, pa neto iznos naknade može biti veći. Zato je važno HZZO-u dostaviti dokaz o uzdržavanim članovima.
Osvrt iz prakse
Ovo je jedna od situacija u kojoj se u praksi često javlja zabrinutost, posebno kod roditelja koji se vraćaju s roditeljskog dopusta. Pitanje je gotovo uvijek isto: ako mjesecima nije bilo plaće, hoće li uopće biti naknade?
Odgovor je da naknada postoji, ali se računa drukčije. Najčešća pogreška je da se zaboravi dostaviti dokaz o uzdržavanoj djeci ili drugim uzdržavanim članovima, pa radnik nepotrebno izgubi dio neto iznosa na ionako skromnoj osnovici.
Zato je dobro prije obračuna provjeriti poreznu karticu, uzrok bolovanja, tko snosi trošak i postoji li dovoljno isplaćenih plaća za redovni prosjek.
Zaključak
Bolovanje bez dvije isplaćene plaće ne znači da radnik ostaje bez naknade. To znači da se naknada ne računa iz redovnog prosjeka, nego prema posebnom pravilu.
Ako naknadu snosi poslodavac, polazi se od ugovorene plaće radnika. Ako naknadu snosi HZZO, kod nedostatka prosjeka polazi se od najniže osnovice za obračun doprinosa, umanjene za doprinose i porez.
Prije konačnog obračuna uvijek treba provjeriti uzrok bolovanja, uvjet staža, poreznu karticu i dokumentaciju o uzdržavanim članovima.
Povezani članci
Bolovanje: tko plaća naknadu i koliko iznosi?
Osobni odbitak i porezna kartica u 2026.
Rodiljne i roditeljske naknade: pregled prava i iznosa
Najniža i najviša osnovica za doprinose u 2026.
Izvori propisa
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o doprinosima, Zakon o porezu na dohodak, Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za 2026. i ostali povezani provedbeni propisi.
