Na čemu se temelji

Stopa zakonskih zateznih kamata određuje se za svako polugodište (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima). Od 1. siječnja 2023. referentna je stopa koju Europska središnja banka primjenjuje na glavne operacije refinanciranja, uvećana za 8 postotnih bodova za trgovačke ugovore i ugovore između trgovca i osobe javnog prava, odnosno za 3 postotna boda za ostale odnose (građani, radnik i poslodavac kod neisplaćene plaće). Do 31. prosinca 2022. referentna je bila prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, koju je objavljivala HNB, uvećana za 5 odnosno 3 postotna boda. Za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2026. referentna stopa iznosi 2,40 % (NN 68/26), pa zatezne kamate iznose 10,40 % za trgovačke ugovore i 5,40 % za ostale odnose. Kamate se računaju jednostavnim kamatnim računom: glavnica × stopa × dani / 36.500 (u prijestupnoj godini 36.600), od prvog dana nakon dospijeća do dana plaćanja uključivo, bez pripisivanja kamata glavnici. Za vrijeme posebnih okolnosti od 18. travnja do 18. listopada 2020. zatezne kamate nisu tekle. Ugovorne kamate se slobodno ugovaraju, ali najviše do stope zakonskih zateznih kamata uvećane za polovinu (između trgovaca za tri četvrtine); ako su kamate ugovorene, a stopa nije, primjenjuje se polovina (između trgovaca) odnosno četvrtina (ostali) stope zateznih kamata (čl. 26. ZOO-a). Alat pokriva dospijeća od 1. kolovoza 2015. nadalje.

Izvori: Zakon o obveznim odnosima, čl. 29. (NN 35/05 do 155/23); objave HNB-a o stopi ESB-a i prosječnoj kamatnoj stopi (zadnja NN 68/26); Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, čl. 25.a (NN 47/20, 83/20); RRiF, Stručne informacije 2/26, VIII. Kamate. Provjereno: rujan 2026.