Radnik otvori bolovanje i odmah se javi pitanje koliko će mu sjesti na račun. Odgovor nije jedan broj, jer naknada ovisi o razlogu bolovanja, trajanju, osnovici i o tome ide li na teret poslodavca ili Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ovaj tekst objašnjava tko plaća i od kojeg dana, koliki su najniži i najviši iznos i što ulazi u osnovicu.
Ukratko
Kod bolesti ili ozljede izvan rada prvih 42 kalendarska dana naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret. Za radnika invalida rada taj rok iznosi 7 kalendarskih dana.
Nakon toga naknada ide na teret HZZO-a, najčešće tako da je poslodavac isplati radniku i zatim traži povrat.
Ako uvjet prethodnog osiguranja nije ispunjen, naknada iznosi 353,15 EUR mjesečno za puno radno vrijeme. Najviši mjesečni iznos na teret HZZO-a je 995,45 EUR, uz propisane iznimke.
Tko plaća bolovanje i od kojeg dana?
Tablica 1. Tko isplaćuje i tko snosi trošak kod bolesti ili ozljede izvan rada
| Razdoblje bolovanja | Tko isplaćuje | Tko snosi trošak |
|---|---|---|
| Prvih 42 kalendarska dana | Poslodavac | Poslodavac |
| Od 43. kalendarskog dana | Poslodavac | HZZO, kroz povrat poslodavcu |
| Invalid rada, prvih 7 kalendarskih dana | Poslodavac | Poslodavac |
| Invalid rada, od 8. kalendarskog dana | Poslodavac | HZZO, kroz povrat poslodavcu |
Pazi
Rok od 42 dana računa se u kalendarskim danima, dakle broje se i subote, nedjelje i blagdani, a ne samo radni dani.
Kod nekih razloga bolovanja HZZO isplaćuje naknadu neposredno osiguraniku, primjerice kod izolacije kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u okolini te kod rodiljnog dopusta.
Koliki je postotak naknade?
Naknada se ne određuje jednim postotkom za sve slučajeve. Ovisi o razlogu i trajanju bolovanja.
Tablica 2. Postotak naknade prema situaciji
| Situacija | Naknada |
|---|---|
| Prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, opće pravilo | 70% osnovice |
| Od šest do 18 mjeseci neprekidnog bolovanja | 80% osnovice |
| Nakon 18 mjeseci po istoj dijagnozi | 50% zadnje isplaćene naknade, uz propisane iznimke |
| Bolest i komplikacije u vezi s trudnoćom i porodom | 100% osnovice |
| Njega oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina | 100% osnovice, uz gornju granicu |
| Ozljeda na radu ili profesionalna bolest | 100% osnovice, bez gornje granice |
| Rodiljni dopust | 100% osnovice, bez gornje granice |
Najniži i najviši iznos
Ako osiguranik ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada iznosi 353,15 EUR mjesečno za puno radno vrijeme. Taj iznos odgovara 80% proračunske osnovice.
Najviši mjesečni iznos naknade na teret HZZO-a za puno radno vrijeme iznosi 995,45 EUR, što odgovara 225,5% proračunske osnovice.
Pazi
Gornja granica od 995,45 EUR ne primjenjuje se na sve slučajeve. Zakon izuzima naknadu za vrijeme rodiljnog dopusta, naknadu za vrijeme dopusta za slučaj smrti djeteta te naknadu zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.
Što ulazi u osnovicu?
Kod zaposlenih osoba osnovica se veže uz plaću isplaćenu u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Tablica 3. Što ulazi, a što u pravilu ne ulazi u osnovicu
| U pravilu ulazi | U pravilu ne ulazi |
|---|---|
| Redovita mjesečna plaća | Prigodne nagrade i povremene isplate koje se ne vežu uz odrađene sate |
| Naknada plaće za godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje na teret poslodavca | Naknade troškova: prijevoz, topli obrok, terenski dodatak, odvojeni život |
| Dodaci koji imaju stalni karakter i dio su redovite plaće | Isplate koje se ne vežu uz sate rada |
Ako je u šest mjeseci prije bolovanja isplaćena samo jedna plaća ili nijedna, osnovica se ne utvrđuje na isti način. Tada se primjenjuju posebna pravila, uz ograničenja kada naknada ide na teret HZZO-a. To je česta situacija kod novozaposlenih radnika i povratka nakon duže odsutnosti.
Primjer iz prakse
Primjer iz prakse
Radnik je na bolovanju zbog bolesti izvan rada. Prosječna neto plaća zadnjih šest mjeseci iznosi 1.200,00 EUR, prosječna bruto 1.700,00 EUR. Poslodavac za prvih 42 dana isplaćuje 70%, staž osiguranja je ispunjen.
| Stavka | Iznos |
|---|---|
| Prvih 42 dana, na teret poslodavca | 1.190,00 EUR bruto |
| Od 43. dana, na teret HZZO-a | 840,00 EUR neto |
| Najniži mjesečni iznos | 353,15 EUR |
| Najviši mjesečni iznos | 995,45 EUR |
Dio na teret poslodavca: 1.700,00 × 70% = 1.190,00 EUR bruto, uz obračun doprinosa i poreza kao kod plaće.
Dio na teret HZZO-a: 1.200,00 × 70% = 840,00 EUR neto. Taj se dio isplaćuje u neto svoti, bez obračuna doprinosa i poreza, a poslodavac zatim traži povrat od HZZO-a.
Primjer pokazuje logiku razdvajanja. Za stvarni obračun treba provjeriti satnu osnovicu, sate bolovanja iz evidencije radnog vremena, razlog bolovanja i uvjet prethodnog osiguranja.
Što ako je radnik samozaposlen?
Kod samozaposlenih osoba osnovica se veže uz mjesečnu osnovicu osiguranja za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, umanjenu za doprinose i porez.
Važan je i uvjet podmirenih doprinosa. Ako obveznik nije uplatio doprinos za najmanje 30 dana, prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu se ograničiti, što znači da nema pravo na naknadu dok se pravo ponovno ne uspostavi.
Najčešće pogreške
- Ne provjeri se razlog bolovanja. Bolest izvan rada, ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći i njega djeteta nemaju ista pravila.
- Računa se samo jedan prosjek. Treba razlikovati bruto dio na teret poslodavca od neto naknade na teret HZZO-a.
- Zaboravi se staž osiguranja. Ako uvjet prethodnog osiguranja nije ispunjen, naknada može biti ograničena na 353,15 EUR mjesečno.
- Dani se broje krivo. Rok od 42 dana je u kalendarskim, a ne u radnim danima.
- Obračun se ne uskladi s evidencijom. Broj sati bolovanja mora odgovarati evidenciji radnog vremena i doznaci liječnika.
- Posebni slučajevi se obrađuju kao obično bolovanje. Ozljeda na radu, trudnoća, njega djeteta i dugotrajno bolovanje traže dodatnu provjeru.
Česta pitanja
Tko plaća bolovanje prvih 42 dana?
Kod bolesti ili ozljede izvan rada poslodavac, na svoj teret. Kod radnika invalida rada to vrijedi za prvih 7 kalendarskih dana.
Kada bolovanje ide na teret HZZO-a?
Od 43. kalendarskog dana, odnosno od 8. dana za invalida rada. Kod nekih razloga naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana.
Koliki je najviši iznos naknade na teret HZZO-a?
Za puno radno vrijeme 995,45 EUR mjesečno, kada se primjenjuje gornja granica.
Koliki je najniži iznos?
Ako uvjet prethodnog osiguranja nije ispunjen, 353,15 EUR mjesečno za puno radno vrijeme.
Je li bolovanje uvijek 70%?
Nije. Postotak ovisi o razlogu i trajanju. Može biti 70%, 80% ili 100% osnovice.
Što ako bolovanje traje dulje od 18 mjeseci?
Nakon 18 mjeseci po istoj dijagnozi naknada se može smanjiti na 50% zadnje isplaćene naknade, uz propisane iznimke.
Je li naknada za bolovanje predmet ovrhe?
Nije. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti izuzeta je od ovrhe.
Osvrt iz prakse
U praksi se kod bolovanja najčešće pogriješi već na prvom koraku: ne provjeri se razlog bolovanja i od kojeg dana naknada ide na teret HZZO-a. Nakon toga se lako pogriješi osnovica, broj sati ili postotak.
Posebno je važno razlikovati dio koji se obračunava kao bruto naknada na teret poslodavca od dijela koji ide kao neto naknada na teret HZZO-a. Zato kod svakog bolovanja treba krenuti od dokumentacije liječnika, provjeriti staž osiguranja i uskladiti obračun s evidencijom radnog vremena.
Mirela Glavota, mag. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Zaključak
Prije obračuna bolovanja utvrdite razlog bolovanja i dan od kojeg naknada ide na teret HZZO-a, zatim provjerite osnovicu iz posljednjih šest mjeseci i uvjet prethodnog osiguranja.
Uskladite sate bolovanja s evidencijom radnog vremena i doznakom liječnika, a za povrat od HZZO-a pripremite zahtjev na vrijeme.
Povezani članci
- BrutoNeto alat: Naknada za bolovanje
- Zahtjev za povrat isplaćene naknade plaće, obrazac
- Bolovanje nakon roditeljskog ili dugog bolovanja
Izvori propisa
- Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju: pravo na naknadu plaće, uvjeti, trajanje i posebni slučajevi, čl. 39., 51., 52., 55. i 56.
- Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
- Zakon o doprinosima, za doprinose na naknadu koja se ostvaruje na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.
Tekst je pripremljen kao stručni i praktični vodič prema propisima važećima na dan objave. Ne predstavlja individualno porezno, pravno ni računovodstveno savjetovanje. Za konkretnu situaciju provjerite podatke s računovođom, Poreznom upravom ili nam pišite na savjetnik@bruto-neto.hr.
BrutoNeto.hr | E-pošta: savjetnik@bruto-neto.hr | Telefon: 0800 369 369 | kolovoz 2026.
